Hrvatska udruga Muži zagorskog srca djeluje od 30. IX. 1994. kao nestranačka, dragovoljna i nevladina udruga, te kao prva registrirana udruga Krapinsko-zagorske županije (15. XI. 1994). Od osnivanja do danas članovi udruge organizirali su gotovo tri stotine raznih aktivnosti.
Udruga djeluje putem pet povjerenstava:
1. Povjerenstvo za povijest i stare zasade
2. Povjerenstvo za kulturu i umjetnost
3. Povjerenstvo za gospodarstvo i promidžbu
4. Povjerenstvo za karitativno-socijalnu djelatnost i duhovna pitanja
5. Povjerenstvo za članska i statutarna pitanja
Najvažniji su ciljevi djelovanja reafirmacija hrvatskoga kajkavskog jezika, književnosti i kulture, očuvanje i afirmacija tradicijske kulture Hrvatskoga zagorja te mnoge druge društvene aktivnosti.
Udruga je od osnivanja organizirala brojne izložbe, koncerte (tradicionalni županijski božićni bal s Društvenim orkestrom Hrvatskoga glazbenog zavoda iz Zagreba), kazališne predstave, likovne kolonije, predstavljanja književnih djela. Pokrenula je inicijativu za uvođenje hrvatskoga kajkavskog jezika kao izbornog predmeta u nastavi osnovnih i srednjih škola na kajkavskom govornom području.
U sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini organizirala je četrnaest znanstvenih skupova, koji se od 2002. godine održavaju pod tradicionalnim nazivom „Hrvatski kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“. Na skupovima je pokrenuto niz inicijativa, među kojima i ona o osnivanju Instituta za hrvatski kajkavski jezik, književnost i kulturu.
Diljem Republike Hrvatske organizirala je niz predavanja pod nazivom I dok je srca, bit će i Kroacije! Pokrenula je inicijativu za revitalizaciju Cesargrada i Kostelgrada, te uspješno surađivala na mnoštvu projekata s bratskim i sestrinskim udrugama. Uključila se u niz humanitarnih akcija te aktivno sudjelovala na uređenju kapelice sv. Ivana Krstitelja u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana kao i obnavljanju i uređenju brojnih kapelica i raspela diljem Krapinsko-zagorske županije. Brinula se za dostojno obilježavanje blagdana: Uskrsa, Ivanja, Presvetoga Srca Isusova – blagdana Udruge, Martinja, blagdana sv. Vinka i Božića, te aktivno sudjelovala u manifestacijama diljem županije i Republike Hrvatske.
O trećoj obljetnici osnutka postavila je spomen-ploču na vanjski zid dvorca Gredice, a 1999. pod visokim pokroviteljstvom prvoga Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana podigla je spomenik Ksaveru Šandoru Gjalskom ispred ulaza u dvorac.
Spomenik Dragutinu Belini podigla je 2003. ispred zgrade osnovne škole u Gubaševu, a 2004. pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske postavila je odljev Tanajskih ploča – najstarijega pisanog spomena hrvatskoga imena na europskome ozemlju. Podigla je spomenik i akademskom slikaru Vladimiru Hercegu (1947-2002), te 2008. u Križevcima ispred crkve sv. Ane dr. Stjepanu Kranjčiću (rad akademske kiparice Mirjane Drempetić Hanžić-Smolić).
Godine 2009. u Desiniću ispred župne crkve podigla je spomenik hrvatskom velmoži i kanoniku prvostolnog Kaptola zagrebačkog Jurju Rattkayu-Velikotaborskom (1614-1666) te 2014. književniku Vladimiru Poljancu u Tuhlju.
Udruga je 2006. podigla u Parku hrvatskih velikana u Zaboku prve spomenike na otvorenom u Republici Hrvatskoj hrvatskom banu i pjesniku Petru Zrinskom (1621-1671) i hrvatskom velmoži i pjesniku Franu Krsti Frankopanu (1643-1671), 2008. hrvatskom junaka, vojskovođi i banu Nikoli Šubiću Zrinskom-Sigetskom (II odljev podignut je 2008. u Prelogu, a III. 2010. u Konjščini), 2009. hrvatskoj majci, mučenici, književnici i banici Ani Katarini Zrinski-Frankopan (1625-1673) – II. odljev podignut je 2009. u Čakovcu .
U nakladi Udruge objavljene su sljedeće knjige: Ivan Novački Šapat svitanja (1997), Rajko Fureš Cajtek iščem (1998), Zbornik radova s Prvoga okruglog stola Kajkavski kao izborni predmet u osnovnim i srednjim školama kajkavskoga govornog područja (2002), uredio Nikola Capar, monografija Hrvatska udruga Muži zagorskog srca (2004) i pretisak prvoga hrvatskokajkavskoga modernog pravopisa iz 1808. Naputchenye za horvatzki prav chteti i piszati (2004), priredio Alojz Jembrih, Više od lopte, Monografija NK Zagorec Veliko Trgovišće, glavni urednik Nikola Capar (2007), Zbornik radova Podrijetlo Hrvata, urednici Vladimir Poljanec, Ivan Šalković i Đuro Vidmarović (2009), zbirka kolumni Rieč domača Rajka Fureša (2010), koja je nagrađena književnom nagradom Rikard Jorgovanić za 2011., Zbornike radova Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju – 1. (2006) uredili Nikola Capar, Alojz Jembrih i Vladimir Poljanec, 2. (2010) i 3. (2010.) uredio Alojz Jembrih, te I. svezak edicije povijest hrvatske kajkavske književnosti – Prilozi za izučavanje povijesti usmene kajkavske književnosti – I, mr.sc. Ivana Zvonara 2013., glavni urednik edicije Alojz Jembrih.
Udruga je objavila i knjige Kumrovečke kesne kmične vure Dragutina Ulame (2012), Hoditi po ludskem Srečka Blažička (2012) i Sjećanja Vladimira Poljanca 2014.
Za svoj rad primila je brojne zahvalnice i priznanja od pojedinaca, te bratskih i sestrinskih udruga, pri čemu se ističu Plakete Grada Zaboka za 1998. i 2001. godinu, Plaketa Krapinsko-zagorske županije za 2003., Plaketa Grada Krapine 2013. te priznanja Općine Kumrovec i Općine Veliko Trgovišće.
Na čelu udruge je Stolništvo, koje čine: stoloravnatelj – doc.dr.sc. Rajko Fureš, I. dostoloravnatelj – Zdravko Šilipetar, dipl. ing., II. dostoloravnatelj – Goran Vrgoč, komornik – Nikola Capar, rizničar – Mladen Cvetko, stjegonoša – Srečko Blažičko te prvočelnici povjerenstava: Rudolf Žlender, mr.sc. Ivica Glogoški, Ratko Habus, Ivan Vrhovec, prof. i Franc Harapin, dipl. iur.
doc.dr.sc. Rajko Fureš, stoloravnatelj
Odgovori